Tetovaže se izrađuju ubodima igle u površinski sloj kože i ubrizgavanjem boje u područje ispod tog sloja kako bi nastao željeni crtež. Površinski sloj kože, epidermis, neprekidno se obnavlja i stoga se boja ubrizgava u drugi, dublji sloj kože, dermis, kako bi tetovaža ostala trajna.

Trajna šminka slična je tetovaži i upotrebljava se za izradu crteža koji sliče šminki. Na primjer, obično se upotrebljava za izradu crteža koji su nalik na tuš za oči ili za pojačavanje boja na koži, licu, usnama i kapcima.

Boje za tetoviranje i trajna šminka mješavina su nekoliko kemikalija. Mogu sadržavati opasne tvari koje uzrokuju alergije na koži i druge ozbiljnije učinke na zdravlje kao što su genetske mutacije i rak.

Također, pigmenti u bojama mogu migrirati iz kože u različite organe kao što su limfni čvorovi i jetra. Katkad se tetovaže uklanjaju laserom koji razgrađuje pigmente i druge tvari u manje čestice. Ako te čestice sadržavaju opasne kemikalije, one će se postupkom uklanjanja osloboditi i cirkulirati u tijelu.

S obzirom na to da kemikalije koje se upotrebljavaju u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki mogu ostati u tijelu cijeli život, postoji i mogućnost dugoročne izloženosti potencijalno opasnim sastojcima.

Europska komisija zatražila je 2015. od ECHA-e da procijeni zdravstvene rizike od kemikalija u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki i ispita potrebu za ograničavanjem njihove uporabe u EU-u. ECHA je tu procjenu provela zajedno s norveškim, talijanskim i danskim nadležnim tijelima. Njemačka nadležna tijela također su dala svoj doprinos.

Ispitivanje je obuhvaćalo kemikalije za koje je poznato da se upotrebljavaju u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki, a koje mogu biti opasne za naše zdravlje. Posebna pozornost posvećena je kemikalijama koje su karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične, tvarima koje izazivaju preosjetljivost te nagrizanje i nadraživanje kože, tvarima koje su nagrizajuće ili štetne za oči, metalima i drugim tvarima navedenima u Rezoluciji Vijeća Europe o zahtjevima i kriterijima sigurnosti tetovaža i trajne šminke.

Nadležna tijela ispitala su zdravstvene rizike od tih kemikalija i istražila dostupnost sigurnijih alternativnih rješenja. Razmotrila su i socioekonomski učinak ograničavanja njihove uporabe, uzimajući u obzir učinke na proizvodnju i radna mjesta u uslužnim djelatnostima.

U listopadu 2017. prijedlog o ograničavanju podnesen je Odboru za procjenu rizika (RAC) i Odboru za socioekonomsku analizu (SEAC) na evaluaciju. Od prosinca 2017. do lipnja 2018. provedeno je opsežno savjetovanje o prijedlogu. Nakon toga, od prosinca 2018. do veljače 2019. provedeno je savjetovanje o nacrtu konačnog mišljenja SEAC-a.

Mišljenja odbora

U lipnju 2019. konsolidirano mišljenje RAC-a i SEAC-a poslano je Europskoj komisiji. RAC je razmotrio rizike od kemikalija za zdravlje ljudi provedbom procjene dostupnih znanstvenih dokaza o opasnostima i rizicima od tvari navedenih u prijedlogu. SEAC je evaluirao koristi prijedloga za zdravlje ljudi te povezane troškove i druge socioekonomske učinke.

Oba su se odbora složila da će prijedlog o ograničavanju, uz nekoliko izmjena, biti najprikladniji način kontrole rizika od opasnih kemikalija u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki na razini EU-a.

RAC je također proveo evaluaciju kojom se nastojalo utvrditi je li prikladno da se određeni pigmenti ili bojila ne ograniče kako je predloženo. Zaključio je da se rizici od raka i drugih negativnih učinaka na zdravlje ne mogu isključiti. RAC je napomenuo da su informacije dobivene tijekom savjetovanja upućivale na to da sigurnija i tehnički prikladna alternativna rješenja trenutačno nisu dostupna samo za dva bojila: Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7. SEAC je razmotrio socioekonomske učinke ograničavanja tih dvaju pigmenata te je preporučio da se industriji pruži dodatno vrijeme za pronalaženje prikladnijih sigurnijih alternativnih rješenja i prelazak na njihovu uporabu.

SEAC je općenito zaključio da ograničavanje ne bi imalo znatne negativne ekonomske učinke na opskrbne lance niti bi dovelo do znatnih povećanja cijena za potrošače. Odbor se također složio da će se ograničavanjem rizici od zamjena za koje bi se moglo ustanoviti da nisu prikladne svesti na najmanju moguću mjeru.

Oba su se odbora složila da će predloženo prijelazno razdoblje od 12 mjeseci uključenim akterima pružiti dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja.

Odluka Europske komisije i država članica EU-a

Države članice EU-a podržale su ograničenje u srpnju 2020., a Komisija ga je usvojila u prosincu 2020.

Uvođenjem ograničenja usklađuju se mjere o opasnim kemikalijama koje se upotrebljavaju u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki na razini EU-a te se osigurava da su svi građani EU-a jednako zaštićeni od njih. Prije toga nije postojalo posebno zakonodavstvo za cijeli EU kojim bi se reguliralo to pitanje, iako su neke države članice imale slične nacionalne zakone.

Uporaba više od 4000 opasnih kemikalija u bojama za tetoviranje i trajnoj šminki bit će ograničena. Ograničenjem su uvedene najveće dopuštene koncentracije za pojedine tvari ili skupine tvari koje se upotrebljavaju u bojama za tetoviranje ili trajnoj šminki. Neki su od primjera kemikalija određena azo bojila, karcinogeni aromatski amini, policiklični aromatski ugljikovodici (PAH-ovi), metali i metanol.

Nova pravila primjenjivat će se u EU-u/EGP-u od 4. siječnja 2022., a za Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7 – u slučajevima za koje su se Komisija i države članice EU-a složile o prijelaznom razdoblju od 24 mjeseca – od 4. siječnja 2023.

U skladu s ograničenjem zahtijeva se i da se na naljepnicama smjesa koje su namijenjene za tetoviranje i trajnu šminku navede ta uporaba. Naljepnica mora sadržavati i popis sastojaka te odgovarajuće sigurnosne oznake.

Kako bi se i dugoročno zajamčila zaštita ljudi, Komisija je odlučila da će se ograničenjem u budućnosti automatski ograničiti kemikalije koje su:

1. u EU-u klasificirane kao:

• karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju
• uzročnici preosjetljivosti kože
• uzročnici nagrizanja kože
• uzročnici nadraživanja kože
• uzročnici nadraživanja očiju ili
• uzročnici oštećenja očiju.

2. u Uredbi o kozmetičkim proizvodima (CPR (EK) br. 1223/2009) navedene kao:

• tvari koje su zabranjene u kozmetičkim proizvodima, tj. tvari navedene u Prilogu II. Uredbi CPR
• tvari/bojila navedena u Prilogu IV. Uredbi CPR sa sljedećim uvjetima uporabe:
  • ne upotrebljavati u proizvodima koji se primjenjuju na sluznicu
  • ne upotrebljavati u proizvodima za oči
  • dopušteno samo u proizvodima koji se ispiru i
  • drugim uvjetima, na primjer uvjetima koji se odnose na čistoću, navedenima u Prilogu IV.